Predoziranje

(ovjeravanje, ovjer, overdose, OD)

Predoziranje se javlja kao posljedica uzimanja prevelike količine neke droge ili kombinacije droga (ponekad droga i alkohola). Droga savlada tijelo, a naročito mozak i ostale važne organe kao što su srce, jetra, pluća i bubrezi, pa organizam odjednom postaje toliko slab da ne može da se izbori sa drogom. Svako ko koristi drogu može da se predozira, bilo da je u pitanju “veteran” ili neko ko prvi put uzima drogu. Život predozirane osobe zavisi od brzine i načina zbrinjavanja osobe!

Kako dolazi do predoziranja?

Najčešći uzrok smrti pri predoziranju je miješanje nekoliko vrsta droga sa sličnim efektima (npr. heroin sa tabletama i /ili alkoholom).

Miješanjem droga koje usporavaju (dauneri) povećava se rizik od srčanog infarkta; dok se miješanjem stimulansa (dizalice) povećava rizik i od epileptičnog napada.

Neki ljudi se predoziraju tako što unesu previše droge u organizam. Kvalitet droge na ulici je iz dana u dan drugačiji. Ponekad je droga puno “isječena”, a ponekad i ne, što znači da je mnogo jača, pa je i šansa za predoziranje veća.

Različiti ljudi različito reaguju na iste doze, pa doza koja je dobra za jednu, može biti smrtonosna za drugu osobu!

Promjene zdravstvenog stanja (različite bolesti) mogu da prouzrokuju veći rizik od predoziranja. Zato droge ne treba koristiti dok se potpuno ne oporaviš od bilo kakve bolesti, pa i najobičnije.

Kako spriječiti predoziranje?

Izbjegavaj miješanje droga!

Ako neko vrijeme nijesi koristio/la droge, uzmi manju količinu nego obično, jer se tvoje tijelo odviklo od droge, makar se radilo i samo o nekoliko dana apstinencije. Moraš biti pažljiv ako uzimaš novu drogu, pošto je teško odrediti koliko uzeti. Zato pokušaj da uzmeš drogu tako da sporije djeluje – ušmrkivanjem umjesto ubrizgavanjem (fiksanjem).

Dopusti da prođe neko vrijeme nakon uzimanja. Dozvoli da droga počne da djeluje kako bi se tijelo oduprlo. Tek onda uzmi još.

Ako koristiš droge nepoznate jačine (kupuješ svaki put od druge osobe), uradi prvo probni “šut” da vidiš koliko je jaka. Trudi se da kupuješ drogu od pouzdanog izvora, kome možeš vjerovati.

Kako znati da se neko predozirao?

Opijati (heroin, metadon, morfijum…) i/ili sedativi (benzodijazepini…) kao i alkohol, usporavaju rad organizma (rad srca i disanje), pa pri predoziranju može doći do gubitka svijesti, prestanka disanja ili ugušenja zbog povraćanja u besvjesnom stanju.

Simptomi: predozirana osoba je budna, ali nesposobna da govori; takođe postoje i: bljedilo lica i tijela; pomodrelost lica i usana, mlitavost tijela i nesvjestica; povraćanje, znaci gušenja i krkljanja; puls je nepravilan, spor ili ga nema, a disanje usporeno ili ga nema.

Stimulansi (spid, kokain, ekstazi,…) ubrzavaju tjelesne funkcije, pa osoba može kolabirati od iscrpljenosti, dobiti epileptični ili srčani napad. Javlja se i dezorjentisanost, koja prouzrokuje samopovrjeđivanje i/ili agresivnost.

Simptomi: pjena na ustima, napadi – grčenje ili trešenje tijela; pritisak i bol u grudima; nesvjestica; povraćanje, otežano disanje (gušenje i krkljanje).

Šta preduzeti?

Najvažnije je provjeriti da li je osoba koja se predozirala svjesna.

Ako je osoba svjesna, moraš nekako da probaš da je održiš budnom dok ne stigne pomoć: šetaj je, razgovaraj sa njom, istuširaj je. Nikako, ali nikako, je ne potapaj u kadu! Ako osoba počne da gubi svijest, guši se, povraća i sl. obavezno odmah pozovi hitnu pomoć, ili je odvezi tamo.

Ako je osoba u nesvijesti, prvo joj provjeri puls i da li diše. Odmah pozovi hitnu pomoć, a dok vozilo ne stigne oslobodi disajne puteve osobe (izvadi protezu ili drugo strano tijelo, ostatke hrane iz usta), okreni je na bok vodeći računa da joj usta i nos budu slobodni, a jezik u normalnom položaju (da nije zapao u grlo, što se postiže tako što se maksimalno zabaci glava osobe unazad držeći je za bradu).

Bilo bi dobro da sačekaš ljekare kako bi im rekao koju je drogu osoba uzela. Ako ne možeš da ostaneš dok ne dođu – osobu položi na bok i zakači poruku na kojoj će pisati šta je sve uzela i da li boluje od neke bolesti. Tako ćeš povećati vjerovatnoću da predozirana osoba preživi i olakšati i ubrzati process njenog oporavka.

Službe hitne pomoći su opremljene antidotima (materije koje poništavaju dejstvo pojedinih droga, npr. heroina ili bezodiazepina).

Da bi nekome spasili život, jako je bitno da stručno medicinsko osoblje na vrijeme bude pozvano i informisano o vrsti uzete droge.